Erna Beus

Srednjoškolka koja kombinuje informatiku sa arhitekturom i očuvanjem okoline

Svestrana maturantica Gimnazije „Muhsin Rizvić“ iz Kaknja, te jedna od rijetkih srednjoškolki koje već imaju svoj posao iz snova i rade na njegovom ostvarenju, za IT Girls priča o svom učešću na Bosanskoj naučnoj olimpijadi.

Razgvarala: Senka Imamović

Tokom samostalnog istraživanja stipendija za budući studij, Erna slučajno nailazi na zanimljiv projekat dvojice studenata nazvan „pluća grada“, a koji je zapravo bio zid u kojem su alge koje stvaraju kisik. Zaintrigirana njihovom idejom predlaže profesorici biologije da uradi sličan eksperiment. „Nakon što sam stavila alge uskoro se osjetio neprijatan miris koji je bio toliko intenzivan da sam sobu zračila par dana (smijeh). Alge su naravno odmah otpale kao opcija, ali sam nastavila istraživanje i pronašla titan-dioksid koji u eksperimentima koje sam gledala čisti vodu, te sam ga kupila u apoteci“, pojašnjava Erna.

Nakon što je titan-dioksid iskoristila kao element unutar zida te razrađivanjem ideje napravila sistem za pročišćavanje vode i dobijanje kisika – Green wall, prijavila se prošle godine na Bosansku naučnu olimpijadu. Erna je zid dizajnirala tako da zagađeni zrak iz prostorije ulazi na jednu stranu, dok na drugu izlazi kisik. Također, pročišćena voda snabdijeva biljke u čepovima tog zida.

Korisna aplikacija

Zanimljivo je i da se na zidu nalaze diode koje su povezane s aplikacijom. Aplikacija je povezana sa senzorom koji se nalazi na zidu, a radi se o iOS aplikaciji, napravljenoj koristeći programski jezik Swift. „Swift sam počela učiti na nagovor brata i momka koji su mi pomogli oko softverskog dijela mog dizajna. Napravili smo aplikaciju koja koristi podatke iz grada, a u kojoj piše koje su aktivnosti  preporučljive u tom trenutku. Ako štetne čestice vani premašuju određenu granicu, preporučuje se da se djeca ne izvode napolje i sl.“ dodaje ona.

Aplikacija je imala i očitavanje unutar prostorije jer se Erna bazirala na prostoriju u kojoj najviše boravite, a zimi je to najčešće kuća. Aplikacija pokazuje kakvo je stanje zraka u kući, pa se ne moraju otvarati ni prozori jer zid proizvodi dovoljno kisika, tako da stvara sigurnu zonu. Erna napominje da bi, kad bi zid pravila za komercijalne svrhe, napravila i aplikaciju za android. Sa Green wallom je osvojila drugo mjesto na Olimpijadi 2015. čime je ostvarila 75% stipendije za Burch univerzitet i novčanu nagradu. Ove godine je svoj projekat usavršila te se opet prijavila na Olimpijadu s projektom koji je nazvala „Power House“ i s kojim je ovaj put osvojila četvrto mjesto.

Power House

Power House predstavlja sistem koji ima za cilj poboljšanje kvaliteta života ljudi koji žive na području sa ekološkim problemima, tj. zaštiti i poboljšanju njihovog zdravlja. Ovaj projekat predstavlja sintezu proizvodnje i čišćenja najbitnijih faktora za čovjekov život, a to su voda, zrak i električna energija. Power House je sklop arhitektonskih elemenata koji su osmišljeni i dizajnirani da funkcionišu zajedno i u skladu na pametan i efikasan način. Prvi element predstavlja ‘solarni krov’, drugi je sistem odvoda koji će koristiti kišnicu, čistiti je i slati dalje do pametnog zida unutar zatvorene prostorije kojem je primarna uloga da na brz i neprimijetan način u potpunosti očisti vodu i proizvede O2. Za Power House je napravljena i iOS aplikacija putem koje korisnici mogu provjeravati kvalitet zraka unutar svog stana, kao i u gradu.

Srednjoškolskim projektom do poslovne ponude

Ova maturantica je oba puta nagrađivana u kategoriji za okoliš. Članovi komisije su profesori, naučnici i akademici, kao i predstavnici vodećih firmi na bh. tržištu koji ocjenjuju značajnost, primjenjivost, naučni/dizajn pristup, kao i prezentaciju projekta. S proizvodom koji ispuni njihove kriterije postoji mogućnost i za angažmanom učenika/ca u nekoj od firmi članica komisije. „Učešće u Olimpijadi mi je omogućilo i prvu poslovnu ponudu, i to u elektrani u Stocu. Predstavnica firme mi je ponudila posao na kojem bih trebala razviti sistem prečišćavanja vode i njenog skladištenja. Upis na fakultet mi je ipak sad primaran, ali nakon tog perioda ću im se sigurno javiti“, dodaje ona.

„Moj momak radi u IT sektoru i motivira me kad čujem na kakvim projektima radi. Često sam od njega i njegovih kolega slušala o nedostatku djevojaka u njihovom okruženju. Ne znam šta je razlog tome, znam da ima mnogo prilika ali mi se čini da ih mladi dovoljno ne koriste, i ne zanimaju ih“, ističe Erna koja se još u petnaestoj godini počela baviti i zanimati blogovima, samostalno se učeći gledajući tutorijale. „Počela sam se baviti HTML-om i CSS-om i to  mi je najdraže u informatici“, kaže ona.  

Sjećajući se svojih maturantskih dana te troumljenja oko izbora profesije, sa divljenjem slušam Ernu koja itekako zna šta želi biti u budućnosti. „Htjela sam upisati web dizajn ili grafički dizajn, ali smatram da nemam dobre osnove iz informatike te se ne usudim to upisati, stoga bih povezala arhitekturu sa informatikom. Želim se baviti pametnom arhitekturom i pametnim razvojem u ekološkom sektoru, praveći aplikacije koje pomažu ljudima da uvijek znaju šta se dešava u njihovim stanovima, okruženju i sl.“ zaključuje Erna, a ja iskreno vjerujem da ćemo njene još bolje projekte i ideje tek imati priliku vidjeti.

Bosanska naučna olimpijada

Bosanska naučna olimpijada je najveće naučno-srednjoškolsko takmičenje u BiH na kojem se učenici/ce takmiče u četiri kategorije: inžinjering, web dizajn, okoliš i Imam ideju. Organizator olimpijade je BURCH univerzitet, a ove godine se organizovala po peti put. Bosanska naučna olimpijada je platforma putem koje srednjoškolci/ke mogu prezentovati svoje projekte, te zavisno od plasmana ostvariti stipendije za nastavak školovanja na BURCH univerzitetu. Iz BURCH-a navode da prvoplasirani osvaja punu stipendiju u iznosu 21.000 KM, kojom su pokriveni troškovi dodiplomskog studija na BURCH Univerzitetu, drugoplasirani osvaja 75% stipendije, odnosno 15.750 KM, a trećeplasirani 50% stipendije, odnosno 10.500 KM. Ova Olimpijada ima za cilj razvijanje svijesti učenika/ca o nauci i naučnom radu, ali i razvijanje koncepta društvenog aktivizma među srednjoškolcima/cama i izgradnju pozitivnih vrijednosti.