Girls Coding Kosova kombiniraju progamiranje sa društvenim aktivizmom

Seksualno uznemiravanje je globalni problem. Kako bi adekvatno reagovala na ovaj problem, ali i radila na njegovom sprječavanju, grupa žena sa Kosova je razvila aplikaciju za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja, a čija primjena se polako širi na regiju.

Piše: Senka Imamović

Seksualno uznemiravanje, ali i prijavljivanje istog na Kosovu je dugo (bilo) tabu tema. Mreža Žena Kosova iz Prištine je početkom 2016. objavila publikaciju pod nazivom „Seksualno uznemiravanje na Kosovu“ koja za cilj ima upućivanje javnosti na važnost te teme, te prikazivanje alarmantnih statistika o seksualnom uznemiravanju na Kosovu. Procjenjuje se da je 48,5% stanovnika Kosova doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u životu, a samo 4,1% od svih ispitanika su prijavili seksualno uznemiravanje organima ili poznaju nekoga ko je isto prijavio. Također, njihova istraživanja dokazuju opšti nedostatak svijesti o tome šta je zapravo seksualno uznemiravanje.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH seksualno uznemiravanje definiše kao svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponukane ličnim iskustvima, djevojke okupljene u grupu Girls Coding Kosova (GCK) su se odlučile suočiti s problemima seksualnog uznemiravanja koristeći informacijske tehnologije da bi, kako kažu, omogućile mladim ženama bolju budućnost.

Osnaživanje žena obrazovanjem

Dvije Kosovarke, Blerta Thaci i Zana Idrizi, želeći pomoći ženama u društvu u kojem žive, su pokrenule GCK. Shvatile su da je najbolji način njihovog osnaživanja upravo kroz obrazovanje. Agencija za statistiku sa Kosova je 2014. objavila da je stopa zaposlenosti kod radno sposobnih žena Kosova samo 13%. S ciljem povećanja njihove zapošljivosti, te prepoznavši perspektivnost IT sektora, djevojke iz GCK-a su shvatile da pomoć koju žele pružiti ženama treba najprije ići u smjeru njihovog obučavanja u IT sektoru.

Članice su najprije organizovale različite obuke o programskim jezicima, koristeći najnoviju tehnologiju, i uz pomoć profesionalaca. Svrha obuka je bila osposobljavanje žena vještinama koje su tražene na tržištu rada. Nakon višednevnih radionica, grupa djevojaka je odlučila pokazati svoje znanje. Tada im u pomoć pristiže neprofitna organizacija Open Data Kosovo koja koristi tehnologiju kako bi unaprijedila upravljanje zajednicom uključivanjem mladih u razvoj digitalnih tehnologija s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti vlasti, ali i s ciljem većeg učešća građana. Vizija djevojaka iz GCK-a i ove organizacije je ubrzo „kliknula“ rezultirajući pokretanjem odlične mobilne aplikacije, Šetaj slobodno, koju je podržala i Mreža žena Kosova.

Šetaj slobodno

Mobilna aplikacija Ec Shlirë tj. Šetaj slobodno je revolucionaran način borbe protiv seksualnog uznemiravanja, itekako zastupljenog u Kosovu. Ideja je inspirisana američkim pokretom Hollaback koji se bori protiv nasilja na ulici.

Pokretanjem aplikacije se onima koji su seksualno uznemiravani omogućila platforma kojom mogu informisati javnost o tome što su doživjeli/e, ali anonimno. Korisnici/ce aplikacije (i muškarci mogu biti seksualno uznemiravani!) diskretno prijavljuju bilo koji vid seksualnog uznemiravanja nakon čega se prijava automatski pojavljuje na interaktivnoj mapi i biva poslata nadležnima. Iako ne identificira pojedince koji su zlostavljači, podaci prikupljeni na taj način omogućavaju Kosovarima da zapravo vide koliko je seksualno zlostavljanje zastupljeno, te da zahvaljujući tim podacima mogu vršiti pritisak na nadležne da djeluju.

Aplikacija omogućava prijavljivanje seksualnog uznemiravanja kojem su osobe izložene, ali i analizu prikupljenih podataka koja pokazuje do kakvih vrsta uznemiravanja dolazi (npr. dodirivanje, uhođenje…) ili ko je počinio uznemiravanje (nepoznata osoba, radni kolega/ica…) te na kojoj je lokaciji došlo do uznemiravanja (javni prevoz, ulica, škola…). Korisnik/ca aplikacije također može opisati detalje uznemiravanja i po mogućnosti pružiti tačne koordinate lokacije. Prijava uključuje i datum rođenja – podatak koji pomaže demografskoj analizi podataka.

Cilj je preventivno djelovanje

Aplikacija je razvijena u bliskoj saradnji s aktivističkim grupama koje se, između ostalog, zalažu za rodnu ravnopravnost, a oni će koristiti prikupljene podatke kao dokaz za podršku mjerama protiv seksualnog uznemiravanja. Također, prikupljeni podaci će zvaničnicima, i svim interesnim grupama služiti kao dokaz za preventivno djelovanje. Aplikacija nije napravljena samo za Kosovo i može biti korištena bilo gdje u svijetu, ali jezik je podešen na albanski, srpski i engleski. Zasada, ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kanade, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država mogu također specificirati svoje općine/države/pokrajine prilikom podešavanja svojih korisničkih postavki.

Ova inspirativna priča je samo jedan od primjera korištenja programiranja u sferama društva za koje ne bismo povjerovali da je moguće, a o sličnim pričama ćete sigurno još čitati. O djevojkama iz GCK, ali i njihovim zanimljivim savjetima i vijestima iz svijeta IT-a možete čitati na njihovoj Facebook stranici.

Search
IZDVOJENE VIJESTI