Glass ceiling – nevidljiva granica koja sprječava žene da napreduju u karijeri

Često čujemo kako je malo visokopozicioniranih žena, pogotovo u bolje plaćenim ekonomskim branšama. Mnogi (šovinisti!) će reći kako same nisu sposobne za te pozicije jer nemaju potrebne liderske vještine. Drugi (iskusniji!) će reći kako žene, bez obzira na njihove kompetencije, znanje i želju za napredovanjem, društvene norme u kojima je muškarac predodređen za više pozicije, u tome sprječavaju. To „sve“ što ih sprječava da rastu i napreduju, nazivamo terminom „glass ceiling“ ili „stakleni strop“.

Piše: Senka Imamović

Kako je termin glass ceiling / stakleni strop nastao?

3f49229O „glass ceilingu“ je prvi put pisao Gay Bryant u knjizi „The Working Woman Report“, a populariziran je 1986. godine u članku uglednog američkog lista Wall Street Journal, kao sintagma koja opisuje nevidljivu, vještačku barijeru od predrasuda, a koja ženama zatvara put ka najvišim pozicijama. Termin, dakle, obuhvaća sve prepreke s kojima se žene suočavaju u profesionalnom napredovanju. Iako sam termin nije prvenstveno vezan za žene, nego za sve manjinske grupe ugrožene duplim standardima i predrasudama, kroz praksu se ipak najviše odnosio na žene i njihovu neravnopravnost.

O staklenom stropu se govori u slučajevima kada se, uprkos dokazanim sposobnostima i zalaganju, žene ne postavljaju na rukovodeće položaje, posebno ne na položaje top menadžera. Strop sam po sebi jeste providan i često izgleda nepostojeći, te ga i mnoge žene često nisu svjesne dok ne „udare“ u njega. Uz njega se često veže i termin „ljepljivi pod“ koji, metaforično kao i strop, ne dopušta ženama uspinjanje, nego ih drži priljubljenima na nižim hijerarhijskim nivoima.

Šta kažu statistike?

Prema Agenciji za ravnopravnost spolova BiH i njihovom istraživanju iz 2014. godine, žene čine 51,8% radno sposobne populacije u BiH dok je procjena da su od ukupnog broja uposlenih samo 36,9% žene. Kada se žene i bave biznisom, često su fokusirane na tradicionalne uslužne sektore, manje trgovine i/ili zanatske radnje.

Zabrinjavajuće je da BiH ima najnižu stopu aktivnosti i stopu zaposlenosti žena u Jugo-istočnoj Evropi. Preko 60% studentica diplomira svake godine a ovim trendom broj žena i muškaraca doktoranata će biti identičan 2017. godine.

Istraživanje je dalje pokazalo da su žene i dalje manje zastupljene kao članice upravljačkih struktura u preduzećima u BiH, iako nadmašuju muškarce u smislu obrazovnih postignuća u zadnjih 20 godina. Jedan od mogućih razloga za ovakvo stanje su: patrijarhalno društvo u BiH, te postojanje veoma jake veze između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada. Tradicionalna i stereotipna poimanja o ulozi žene i muškarca održavaju segregaciju tržišta rada i negativnu i neprihvatljivu percepciju o ženama na mjestima odlučivanja.

Ni u popularnom i perspektivnom IT sektoru situacija nije mnogo bolja. Za IT sektor u BiH još ne postoje relevantna istraživanja, ali u EU situacija u IT sektoru ukazuje na nejednaku zastupljenost spolova u ovoj ekonomskoj branši. Od 7 miliona ljudi koji rade u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) samo je 30% žena. Dok se IKT sektor ubrzano širi, žene bivaju isključene iz ove oblasti najviše zbog činjenice da nisu jednako zastupljene u IKT obrazovnim programima. Na nivou EU, od 1000 žena koje steknu visokoškolsko obrazovanje, samo ih je 29 sa diplomom iz informatike ili slične oblasti, a samo 4 rade u oblasti IKT-a. Također, iz istraživanja koje je ITGirls tim proveo u Bosni i Hercegovini vidljivo je da su djevojčice obeshrabrene da grade karijeru u IT sektoru, te da je kod dječaka samopouzdanje veće kada je riječ o znanju iz IKT sektora.

Možemo (li) više od srednjeg nivoa menadžmenta

U slučaju ženske populacije, najčešći najviši domet u karijeri predstavlja srednji nivo menadžmenta. To nije pravilo, i naravno da ima izuzetaka na liderskim pozicijama velikih korporacija, kao što su CEO Hewlett Packard Enterprisa Meg Whitman, CEO General Motorsa Mary Barra ili jedna od najutjecajnijih žena na svijetu – CEO  IBM-a Virginia „Ginni“ Rometty. Ipak, to su rijetki primjeri, o kojima se, kad dođu na te pozicije piše.

Prema publikaciji Smanjivanje razlike u plaćama muškaraca i žena u Europskoj uniji, koje je objavila Evropska komisija 2014. godine, samo trećina znanstvenica i inženjerki u Europi su žene. Čak i u onim sektorima u kojima prevladavaju žene, one su nedovoljno zastupljene na višim položajima, posebno na rukovoditeljskim mjestima. Također,  žene na višim položajima u tipično „ženskim“ zanimanjima zarađuju puno manje od žena koje rade na rukovoditeljskim mjestima u tipično „muškim“ zanimanjima. 119898640_aefb88aa1b

Kako razbiti stakleni strop?

Kao uspješan primjer napretka u ravnopravosti žena se može navesti Norveška. 2003. godine je primijenila kvote za žene u odborima velikih kompanija, pa je sad procenat žena na najvišim pozicijama u firmi najveći u svijetu i iznosi oko 40%. Ova skandinavska zemlja je to postigla Zakonom koji je velike kompanije obavezao da do kraja 2007. godine povećaju procenat žena na 40% u svojim upravnim odborima.  Također, postoje i alati za postizanje veće transparentnosti i utvrđivanje razlike u plaćama žena i muškaraca. Naprimjer, internetski alat Logib je razvijen u Njemačkoj, Luksemburgu i Švicarskoj kako bi se preduzećima omogućio razvoj platnih struktura i struktura zaposlenika/ca te provjerilo postojanje jednakih plaća između muških i ženskih zaposlenika. U Austriji je uspostavljen „Kalkulator za izračun plaća“ koji omogućuje ažurne i dostupne informacije o uobičajenim platama u tom sektoru/radnom mjestu. Različite države EU se i zakonodavstvima nastoje boriti s ujednačavanjem plaća.

Stakleni strop ne smije postati zabetonirana barijera

Jedna od najgorih posljedica staklenog stropa je ta, što, ukorjenjeni stavovi o muškim i ženskim ulogama u društvu, često odrede i nivo i smjer obrazovanja mladih žena čime se samo olakšava svima onima koji podupiru postojanje staklenog stropa. A, utjecajniji muškarci još uvijek podupiru rodnu diskriminaciju i međusobno unaprjeđivanje drugih muškaraca.

Jedna od mjera koja može pomoći u uključivanju žena u IT sektor, ali i svaki drugi u kojem su žene deficitrane, su definitivno uspješni uzori. Stoga sve IT SUPER GIRLS o kojima smo pisali i pišemo, uspješno rade na uklanjanju ovog stropa. I njihove kolegice na pozicijama direktorica i članica upravnih odbora definitivno pokazuju svojim primjerom da se strop može i ukloniti. Ali, koliko njih ima? Sve dok pišemo o njima, znači da su manjina i da su zaslužile divljenje. Cilj nam treba biti da takvih priča postane sve više, do te mjere da predstavljanje takvih žena više ne zaslužuje biti vijest.

Nije sporno da strop još postoji u svim državama, nije razbijen, ali je na par mjesta definitivno napukao.


Nagradna igra
Klikni ovdje