U pogon je puštena aplikacija MyMedela. Napravljena je od strane jednog od vodećih proizvođača pumpi za dojke u svijetu – Medela. Na aplikaciji je radila međunarodna IT kompanija Namics koja ima sjedište i u Beogradu. O aplikaciji i detaljima vezanim za njen razvoj smo razgovarali s Nikolom Petrovićem, jednim od software inženjera koji su gradili ovu aplikaciju.
Razgovarao: Haris Dedović
IT Girls: Vi ste napravili aplikaciju za praćenje dojenja bebe?
Nikola: U principu, aplikacija je za praćenje razvoja bebe. Tako od perioda dok je majka trudna pa do perioda kad se majka porodi i krene da čuva dijete. Prije nego što se majka porodi, u zavisnosti od toga koliko imate do termina, možete da dobijete određene novosti koje ona može da pročita i gdje može da se informiše. Kako treba da se ponaša, koje vježbe eventualno može da radi, kako da se hrani i tako dalje. Kad se beba rodi, u zavisnosti od toga koliko je beba stara, majka dobija informacije kako treba da se ponaša, kako bi beba trebala da se ponaša, šta bi trebala da radi sa njom i postoji mogućnost praćenja određenih situacija koje su bitne. Npr. koliko je beba sisala ili koliko je trajalo ispumpavanje, u kom periodu je to rađeno, koliko je beba spavala i kakav je san bio ili koliko se majka izmuzavala i koliko je izašlo mlijeka. Također se vodi evidencija kad je beba išla u WC i karakteristike stolice bebe. Ako nešto nije uredu, majka dobija informacije šta bi potencijalno mogao biti uzrok nekih problema i na šta da obrati pažnju. Prati se i visina i težina bebe i majka u svakom trenutku, u statistici, može da provjeri određene dijagrame gdje je statistički prikazan sam razvoj bebe.
IT Girls: Za koje tržište je rađena aplikacija?
Nikola: Trenutno pokrivamo Ameriku, Švicarsku, Njemačku, Kanadu, Portugal i Australiju. Plus, postoji i webshop. Aplikacija sama je besplatna i sama po sebi nije komercijalnog karaktera, ali ukoliko majka želi da kupi neki proizvod od kompanije koja je pravila aplikaciju, može da ode na webshop i naruči.
IT Girls: Koliko ljudi je radilo na aplikaciji?
Nikola: Na Androidu, na početku smo bili nas petorica u tom nekom udarnom periodu kad se pisalo od nule. Trenutno nas je trojica. Na iOS-u su dvojica. Koliko ljudi je na back endu i na webshopu, to ne znam tačno, a također jedan dio je van naše firme. To rade Amerikanci. Upitanju je između troje i petero ljudi koliko ja znam. Imamo developere, dizajnere i menadžere. Ugrubo, u početnom stadiju, to bi moglo da bude i preko 15.
IT Girls: Koliko je trajao razvoj aplikacije?
Nikola: Do sada, godinu i dva mjeseca. S tim što moram da ti kažem da ja pričam za Android dio. Back end, webshop i iOS verzija oko godinu i po dana.
IT Girls: Šta je zamijenjeno tom aplikacijom i koliku praktičnu funkciju ona ima?
Nikola: Primjerice, ja imam malu bebu. Na početku smo imali problem sa dojenjem i onda smo joj davali mlijeko ručno i na papiru zapisivali kad je jela, koliko je jela, pa te papire izgubimo. Na kraju nismo imali pojma o tim podacima. Aplikacija je to mnogo pojednostavila. Uđeš, zapišeš i spasiš. Poslije možeš da vidiš statistiku po sedmicama.
IT Girls: Znači suština aplikacije je unos, čuvanje i obrada podataka?
Nikola: To je jedan dio, a drugi dio je dobijanje informacija od servera. Na osnovu starosti bebe, svaki dan dobiješ gomilu nekih vijesti, gdje ti na glavnoj stranici možeš da prelistaš, i onaj članak koji te interesuje otvoriš i pročitaš.
IT Girls: Zašto aplikacija ovog tipa nije došla ranije?
Nikola: Pa pazi, ima tu mnogo problema. Ako se fokusiramo na mobilnu aplikaciju, mora da se vodi računa i o potrošnji RAM memorije, samim tim i potrošnji baterije i potrošnji procesora. Onda Android k’o Android je kompleksan iz razloga što podržava na stotine različitih uređaja koji na sebi imaju na desetine različitih Androida – od 4.0 pa do 6.0. Na sve to treba dodati da svaki od proizvođača uzme “go” Android i onda ga prilagodi i doda mu nešto svoje. I onda smo imali problem da se sve uradi prema Googleovim smjernicama, ali izleti negdje na nekom uređaju, nekom modelu prijava bug-a. To je isključivo problem vezan za taj uređaj i mora da se na neki način riješi samo za taj uređaj. To su problemi s kojima se stalno susrećemo.
Tehnologija danas zaista pokušava na sve načine olakšati život. Zato nam je i potrebna digitalna pismenost.
