Današnja doktorica nauka iz oblasti primjene vještačke inteligencije je nekadašnja djevojčica, koja je zbog fascinacije računarima željela da leti i upravlja svemirskim brodom. Jasna Pleho danas radi kao voditeljica projekata u kompaniji KING ICT D.O.O. te karijeru u industriji kombinuje s akademskom, predavajući na Američkom univerzitetu u BiH. Svoju, skoro dvadesetogodišnju, i jako bogatu karijeru u ICT-u je pokušala za IT Girls svesti u nekoliko redova. 

Razgovarala: Senka Imamović

Kakva su vaša sjećanja na studentske dane? Je li tad bilo neobično vidjeti ženu u klupama studija informatike-računarstva?

Imala sam (ne)sreću pa sam studij matematike-informatike započela
neposredno pred rat. Na studiju nas je bilo nekih 80 studenata, od čega je bio približno jednak broj muškaraca i žena. Kada je počeo rat, broj studenata se smanjio na 5-6. U toku rata sam otišla u Ljubljanu, na smjeru primjenjene matematike je bilo malo žena, ali sam fokusirana bila na obaveze da nisam obraćala pažnju na pripadnost spolu J. Na postdiplomskom studiju na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu nas je bilo malo (15 muških kolega i nas tri žene), kolegica i ja smo se zato držale zajedno i među prvima smo magistrirale. Women power. J

Vaše prvo radno iskustvo je vezano za GIS (geografski informacioni sistem), na čemu ste radili 13 godina. Šta je Vaša pozicija podrazumijevala?

Prvo radno iskustvo je zapravo povezano sa uspostavljanjem IT mreže od početka (što je nevjerovatno korisno iskustvo), uspostavljanja radnog okruženja koje podrazumjeva IT (baze podataka, operativni sistemi, edukacije, help-desk). Prošla sam sve od mjesta asistenta administratora, do administratora SQL baze podataka, web dizajnera, do pravljenja internih aplikacija. Među prvim institucijama u BIH smo uspostavili GIS, što je opet jedno nevjerovatno iskustvo koje možda mlađe generacije nemaju privilegiju. GIS smo uspostavljali postepeno sve u cilju pružanja informacija građanima u vezi izgradnje. Uspostavili smo jedinstven sistem (Zavod za planiranje se uvezao sa svim općinama u Kantonu Sarajevo) na osnovu kojeg se uz pomoć odabira katastarske čestice može dobiti informacija o namjeni zemljišta, regulacionom planu, generalno o mogućnostima građenja, investiranja. Projekat je završen još 2001. i još uvijek se koristi u Zavodu za planiranje razvoja KS i nadam se pojedinim općinama. Prije odlaska iz Zavoda sam obavljala posao šefa IT službe koji je podrazumijevao sve, od podrške korisnicima mobitela (privatnih) do implementacije novih IT projekata u Kantonu Sarajevo.

U kojim sve oblastima i projektima se koristi GIS?

GIS je alat koji se danas koristi u svim oblastima koje podrazumijevaju prostornu komponentu. Ne bih da zvučim kao neko ko reklamira Google ali su napravili revoluciju kako u dostupnosti znanja tako i u GIS-u. Dugo godina GIS je bio rezervisan samo za stručnjake iz te oblasti, danas svi možemo unijeti informaciju u prostor, analizirati druge informacije, praviti izvještaje na osnovu dostupnih online podataka, mogućnosti korištenja nemaju limita.
Konkretno sam radila na uspostavljanju različitih geografskih informacionih sistema (web/desktop aplikacija, baza podataka, web servis) npr. za zaštitu Livanjskog polja (UNDP) projekat – evidencija zaštićenih područja, analiza posljedica uništavanja zaštićenih ekoloških zona, Elektroprivredu (interna GIS aplikacija integrisana sa ostalim sistemima), projekti planiranja i uvođenja infrastrukture (optički kablovi, gasne instalacije, podzemne instalacije) i vođenja katastara instalacija za različite kompanije. Takođe jedan od korisnijih GIS sistema  na kojem sam radila jeste sistem za evidenciju i vođenje katastra klizišta u BiH.

  1. godine se usmjeravate na menadžersku karijeru. Šta Vas je na to ponukalo?

Zapravo sam uočila potrebu za uređenim vođenjem projekata na kojima sam radila. Često sam osjetila nedostatak u kontekstu strukture koju treba pratiti tokom svakog projekta. 2008. sam prvi put odslušala kurs upravljanja projektima i od tada pokušavam na svim projektima da radim prema PMI standardu, iako svijest o vođenju projekata kod nas još treba da se unaprijedi, što volonterski i radimo kroz PMI ogranak u BIH.

Doktorirali ste u veoma zanimljivoj oblasti vještačke inteligencije. Zašto ste razvili interes baš prema ovom smjeru i koliko je rad na/sa vještačkom inteligencijom razvijen u BiH?

U životu zapravo vrlo malo sami birate, nekako kao da ide neka bujica koja vas povuče u određenom pravcu. Možda je to bila neka integracija GIS-a i vještačke inteligencije koja me najviše privukla, plus odabir mentora koji me i usmjerio u ovu oblast. Od djetinjstva sam fascinirana računarima i mogućnostima koje nam daju, željela sam da letim u svemir, da upravljam svemirskim brodom J (možda uticaj serija i fimova koje su tada bile aktuelne). Tehnologija je generalno nešto što nama može samo pomoći, vještačka inteligencija me zapravo fascinira jer iako čovjek ne poznaje dovoljno vlastiti mozak pokušava način ljudskog razmišljanja prenijeti u računare. Računari su nadmoćniji u procesiranju informacija od ljudi ali ipak smo mi ti koji sa njima upravljamo. U BiH ova oblast nije prepoznata i nemamo baš puno primjera primjene i ulaganja ne samo u istraživanja nego i u konkretnu primjenu vještačke inteligencije u mnogim oblastima.

Imate i predavačkog iskustva kao docentica Američkog univerziteta u BiH na odsjeku za informacione tehnologije. Kako biste opisali Vaše iskustvo rada sa studentima/cama i njihov interes za IT-em?

Moja potreba za educiranjem drugih je počela zapravo puno ranije, dok sam bila studentica u Ljubljani držala sam instrukcije srednjoškolcima. Moram priznati da nema uzvišenijeg posla od biti predavačica/nastavnica/profesorica, najviše učite vi kao osoba, mladi ljudi imaju nevjerovatne ideje, nisu još opterećeni poslom kao odrasli. Ja volim da slušam mišljenja svojih studenata. Sreća je da oblast IT-a, kao i američki način edukacije omogućava nama kao predavačima slobodu, radimo puno vježbi, želim da studenti nauče ne samo gradivo koje je planirano nastavnim planom i programom nego i da nauče da rade u timovima (ne poznajem još struku u kojoj niste prisiljeni da radite sa nekim), da budu kreativni, da mijenjaju svijet na bolje. IT industrija može promijeniti svijet na bolje, pa vidimo šta nam je sve Internet omogućio, nikad brže do informacija, koje svakako zahtijevaju kritički način razmišljanja, što je takođe jedan od zadataka profesora i predavača koji trebaju studentima prenijeti znanje. Teško mi je odvojiti studentice od studenata, ali i dalje je jako mali broj žena u ovoj oblasti, što je prema mom mišljenju velika šteta, žene su dobri organizatori, lako okupe muške kolege i usmjeravaju ih. Još uvijek ne mogu do kraja da proniknem u to zašto je tako malo žena u ICT oblasti ali ova oblast se može samo dalje razvijati, trenutno ne postoji sfera ljudskog djelovanja bez integracije sa ICT industrijom.

Možete li opisati Vašu trenutnu poziciju u kompaniji KING ICT D.O.O.?

Trenutno radim u kompaniji koja je izuzetno fokusirana na dobrobit svih uposlenih.  U Sarajevu imamo manji tim nego u Zagrebu ali tim je nevjerovatan, svi su posvećeni poslu ali i jedni drugima. Voditeljica sam projekata na dva infastrukturna projekta i jednom projektu razvoja softvera. Svaki projekat je za sebe poseban izazov, kao što ne postoji jedan te isti čovjek tako ne postoji nikad isti ili sličan projekat. Izazov je svakako sve kockice sastaviti u jednu smislenu cjelinu i  uspješno realizovati zahtjevne projekte, a pri tome ispuniti zahtjeve klijenta i zadržati motivaciju tima koji radi na projektu.

Šta smatrate najvećim uspjehom u dosadašnjoj karijeri?

Najvećim uspjehom uvijek smatram kada imam dobar i zadovoljan tim koji radi na projektu. Ako su ljudi sa kojima radite zadovoljni, sretni i ostvaruju rezultate onda je i to moj uspjeh. Ipak mogu reći da mi je najdraži posao raditi sa studentima, iako za sada smatram da još imam puno da naučim i da iskustva nikada nije dovoljno. Volim da kombinujem posao u industriji i akademsku karijeru. Možda najveći uspjeh tek dolazi.

Da li ste Vi, ili neko od kolegica, doživjeli negativne komentare ili diskriminaciju vezanu za posao koji radite?

Ja smatram sebe članom tima sa kojim radim, nikada ne mislim da sam iznad ili da je neko više vrijedan jer je muško, žensko, nacionalnosti, boje kože ove ili one…, jer ako vodite tim onda morate biti taj tim. Doživjela sam (nevezano za kolege) par puta čudne poruke od pojedinih osoba koji su bili klijenti na projektima, ali uvijek treba ostati iznad takvih stvari. Žene su definitivno više izložene seksističkim komentarima nego muške kolege (što od strane žena što od muškaraca), ali opet moram naglasiti da sam izuzetno sretna osoba i da nisam imala negativnih iskustava ovog tipa.

Koliko je teško uspješnoj ženi u IT-u uskladiti posao sa majčinskim obavezama?

Opet je sve u organizaciji, sigurno da me ponekad grize savjest što nisam više sa djecom, ali valjda čovjek ne može pobjeći od sebe, svojih ambicija. Uvijek je to neki balans između toga biti stalno sa djecom i zanemariti karijeru ili uložiti se u karijeru i djelimično zanemariti djecu. Mislim da sam našla neki balans i da djeci dajem dobar primjer time što ulažem i u karijeru, kao što jedete zdravu hranu da bi dali dobar primjer djeci tako mislim da i ulaganje u sebe daje djeci primjer da i oni ulože u svoju budućnost. Ipak bez dobre podrške od roditelja, osoba koje vas vole i poštuju ne bih ništa postigla (kako rekoh život je timski rad J).

Kako vidite tržište IT-a u BiH i kakva je pozicija žena u njemu?

Moram priznati da sam oduševljena brojem IT kompanija koje se otvaraju u BIH zadnjih par godina, skoro sve su usmjerene razvoju softvera. To je znak da mi kao tržište možemo pružiti dobre programere, ali ne samo programere nego i IT analiste, testere, db administratore, IT arhitekte… Žene podjednako mogu biti uključene u ICT industriju kao i muškarci, čak šta više mislim da IT industrija treba puno više ženskog načina razmišljanja, bolje organizacije i komunikacije. Ne želim uvrijediti muške kolege ali žene su često sposobnije za multitasking pa su i mogućnosti zaposlenja šire za nas.

Šta biste poručili djevojkama koje razmišljaju o karijeri u STEM-u?

Uvijek je pitanje šta želite u životu, ako vam karijera u oblasti ICT zvuči privlačno nema razloga ne probati. U svijetu je prisutan trend i sigurno će i dalje biti, kombinovanja različitih grana nauke (biologija, hemija, medicina…) sa informatikom i tehnologijom. Tehnologija, informatika, komunikacije su sada neodvojivi dio svakog posla. Kada se prihvati potreba za informatikom kao za strujom (utillity) i kada ulaganja u našoj zemlji budu podjednako u ljude a ne isljučivo u tehnologiju koja zastarijeva, mislim da smo na dobrom putu da dobijemo jaku žensku ICT zajednicu. Možda je ovo više filozofska preporuka ali svi smo ovdje da napravimo nešto revolucionarno, ne mora biti revolucionarno za državu, planetu, ali ako je to revolucionarno za nas onda smo uspjeli u životu. Svačije djelovanje bi trebalo biti usmjereno u dobrobit drugih, pa tako i posao u ovoj grani.