Marija Herceg je studentica politehničkog doktorskog studija na Fakultetu informacijskih tehnologija u Mostaru, gdje i radi kao asistentica. Na pitanje čime se bavi, kaže tehnologijom i društvenim pitanjima. Od 2010. godine predstavlja Bosnu i Hercegovinu na brojnim međunarodnim projektima za mlade, te, zaljubljena u neformalno obrazovanje, s prijateljima 2012. godine osniva i lokalnu udrugu (Udruga mladih Agape) koja se bavi pitanjima mladih iz Ljubuškog.

Razgovarala: Senka Imamović

IT Girls: Upravo ste preuzeli nagradu „Emerging Leader Award“ koju po prvi put dodjeljuje Evropski centar za žene u tehnologiji. Kakvi su Vaši utisci, kako je uopšte došlo do nominacije i zahvaljujući čemu ste baš vi odabrani za dobitnicu?

Još sam pod utiscima oko primanja ove nagrade, a primit ju bilo mi je mnogo lakše kao poticaj za daljnji rad, nego potvrdu nekog dosadašnjeg značajnog tehnološko-društvenog ostvarenja. Okružena zavidnim životopisima nominiranih kolegica, teško je bilo opisati osjećaje i čast koju mi predstavlja ova nagrada. Vjerujem da je na nominaciju najviše utjecao moj rad u formalnom i neformalnom obrazovanju, angažman u društvu i IKT sektoru. Voditi jednu lokalnu udrugu mladih (budući da je upravo civilno društvo na lokalnom nivou pokretač značajnih promjena) je od iznimnog značaja europskim institucijama, posebno za jedno nestabilno društvo kao što je BIH. Dapače, vjerujem da se ovaj rad vani više cijeni nego kod nas. Ispunjena utiscima s konferencije na kojoj se mnogo raspravljalo o tom kako žena može pridonijeti tehnološkom razvoju društva, i primjeni tehnologije na društvene probleme, vjerujem da je i moj rad u IT obrazovanju mnogo pridonio nominaciji za ovakvu nagradu. A najviše, vjerujem, osobe oko mene koje me poznaju, te poznaju ono što radim i u što vjerujem. Ali ponavljam, i pored svega ovoga, ovakvo međunarodno priznanje mi je mnogo lakše prihvatiti kao poticaj za budući rad nego kao potvrdu dosadašnjeg.

IT Girls: Za ovu nagradu ste morali snimiti i kratki film. Iz čega se sastojao tj. o čemu  govorite u njemu i čime mislite da ste ih „kupili“?

Top 10 nominiranih dobile su zadatak napraviti video uradak koji ih najbolje predstavlja. Učinilo mi se dobrom idejom pričati o viziji i primjeni tehnologije na ključne probleme bh. društva, a time pokazati i svoju strast i vjeru u takve promjene. Neki smatraju da je ovakva nagrada poticaj ženama da se više bave tehnologijom jer one trebaju tehnološkom razvoju da ostvari svoju primjenu u društvu. Pa onda i značajan progres u smjeru interkulturalnog dijaloga koji bi potaknuo ovakvo tehnološki-potpomognuto obrazovanje. Pored ovoga, poticaj je i mladima da se maksimalno angažiraju u lokalnim sredinama i traže svoja prava prije nego se odluče na odlazak. Ponekad se čini da je ovakav rad nevidljiv i premalo cijenjen, ali se očigledno s vremenom primijeti na razinama mnogo većim od male, lokalne zajednice.

IT Girls: Da li smatrate da ženama u IKT-u treba više ovakvih nagrada kao poticaj, ali i kako bi se njihov glas čuo?

Na konferenciji se, primjerice, mnogo govorilo o tome kako se udruge i kompanije zalažu za privlačenje žena da se više bave tehnologijom, ali se, osobno, ne želim posve dati u ovakvo razmišljanje, jer bi to značilo da mi potcjenjujemo žene, koje se navodno ‘boje’ baviti ‘muškom’ strukom. Izabrala bih radije rad na podizanju svijesti svih, i žena i muškaraca, o tome koliko su žene potrebne za primjenu tehnologije na društvene probleme i koliko je njihov doprinos tehnološkom razvoju društva – bitan. Muškarci možda imaju više smisla za tehničku stranu, no žene tu tehničku stranu primiču mnogim drugim disciplinama, jer su osjetljivije na pitanja društva i većeg broja ljudi.

IT Girls: Kako je raditi kao asistentica na FIT-u, da li su mladi zainteresovani za predmete na kojima ste asistentica?

Raditi na FIT-u prvo je velika čast. Na ovom fakultetu sam imala sreću (i podršku roditelja) studirati i ostvariti sjajan uspjeh. Ponosna sam svakim pojedinačnim uspjehom što ga ostvare naši studenti, a sad imam priliku biti dio tima i nastaviti se razvijati u ovom smjeru. Onaj tko želi vidjeti stvarnu sliku nekog društva neka radi neko vrijeme sa srednjoškolskim učenicima/cama, a onaj tko želi svjedočiti nevjerojatnim budućim prilikama za promjene društva neka radi sa studentima/cama. Ovdje se tu radi o tehnološkim promjenama, jer FIT nije samo sredstvo stjecanja vještina za zapošljavanje nego i poticaj velikih promjena i inovativnosti u društvu i obrazovanju.

IT Girls: Kako usklađujete svoje poslove, obzirom na to da ste i direktorica Udruge Agape? Čime se udruga bavi?

Moj direktorski angažman u udruzi se privodi kraju, ali bez neke bojazni da stvari neće ići istim tempom kao i s mojim vodstvom. Naprotiv, Udruga Agape je već ostvarila svoju misiju, a do sada se vodila snažnim geslom aktivistkinje za ljudska prava Margaret Mead: „Nikad ne sumnjajte da mala grupa mladih, angažiranih ljudi može promijeniti svijet. U biti, to ga je do sada jedino i mijenjalo.“ Volonterizam i aktivizam u lokalnoj zajednici mogu pokrenuti daleko veće promjene od onih koje sanjamo.

IT Girls: Bavite se STEM obrazovanjem (naukom, tehnologijom, inžinjeringom i matematikom) i mogućnostima njegove primjene kod nas. Kakvu mislite da softver-inžinjering ima ulogu u našem društvu sad i da li vidite neke pomake?

Postoji inicijativa da se STEM-u pridoda i A (za umjetnost), a meni se posebno sviđa i ideja da se ovakvom konceptu obrazovanja doda i P (filozofija). Tako bi se vjerujem postigla cjelina u kojoj bi se mogli ostvariti i žene i muškarci, a onda takav rad uspješno primijeniti na naše društvo. U Hrvatskoj postoje neki pokazatelji da maturantima interes za obrazovanjem u području elektrotehnike i informatike unatoč deficitarnosti ovakvih zanimanja opada. Za BiH bi mi bilo zanimljivo vidjeti ove pokazatelje, ali sa stanovišta FIT-a mogu tvrditi da to nije slučaj. A posebno nije slučaj ni da muškarci u značajnoj mjeri nadmašuju žene na ovom fakultetu.  Naprotiv, od vremena kad sam ja studirala, primjećujem da taj broj djevojaka sve više raste. Raduje me ovaj utisak, i otvara mnogo vizija za napredak i inovativnost u spajanju tehnologije s društvom.

IT Girls: Kakvu budućnost online učenja vidite u BiH i da li će, po Vašem mišljenju,  tehnološka rješenja za olakšavanje učenja uskoro zaživjeti i kod nas?

Pogledajte samo rast broja studenata na MOOC (Massive Open Online Courses) platformama diljem svijeta. Velika svjetska sveučilišta mahom nude tečajeve iz određenih disciplina velikom broju studenata (ponekad i nekoliko desetaka tisuća). Po završetku tečaja dobija se certifikat institucije autora tečaja (ili više njih) što se sve više počinje prepoznavati na tržištu rada. Učenje na ovakvim platformama isprobala sam do sada putem dva tečaja, i dobila dva certifikata koji mi mnogo znače jer potvrđuju jako kvalitetna online predavanja sa renomiranih institucija. Kod nas je FIT autor prve platforme za učenje na daljinu u regiji, koja olakšava učenje mnogim studentima već petnaestak godina (uključujući i moj osobni studij na FIT-u). Nadam se da je ovo tek početak neke tehnološke reforme obrazovanja kod nas.

IT Girls: Zašto biste poručili djevojkama da se bave poslom sličnim Vašem?

Poručila bih im, ne samo da je u redu da se bave poslom koji se stereotipno smatra muškim, nego da su one upravo tom poslu potrebne. Nekad će potrajati da se to prepozna, ali same će vidjeti da se isplati (pri tom ne mislim samo na profit, nego na značajan doprinos društvu). U BiH se većina slaže da ključ promjena leži u reformi obrazovanja, mislim da  je najlakša i najbezbolnija politička promjena BIH u tehnološkoj reformi obrazovanja. Ovo daje na važnosti i učešću žena u ovoj promjeni.